Rotacione kosilice

Najčešće rotacione kosilice su male vrtne kosilice tipa Oleo Mac, Viking, MTD, Partner i sl. koje se prodaju po velikim trgovačkim lancima. Vrtne kosilice mogu biti samohodne, što znače da imaju pogon na kotačima, i bez pogona, tj. na guranje. Mogu biti sa i bez košare za sakupljanje pokošene trave. Kod kupovine, naročito u velikim trgovačkim centrima, odaberite onu kosilicu za koju su osigurani rezervni dijelovi i za kosilicu i za motor. Nož kosilice je potrošan dio i treba ga zamijeniti kad se istroši. Međutim, ako nema rezervnog noža na zalihi, naći ćete se u problemima. Pomoći mogu univerzalni noževi sa setom podloški i distanci za prilagođavanje konkretnoj kosilici.

Veće kosilice, koje se mogu nazvati komunalnima, predviđene su za košnju većih površina. Dosta popularne manje samohodne komunalne kosilice su SRK 70 Tomo Vinković (Prima) i IMT 805.136 koje su opremljene motorima od 8 KS. Od komunalnih kosilica srednje veličine popularni su tzv. rideri (čit. rajderi), kosilice koje su po obliku poput malih traktora. Često se koriste za košnju sportskih i drugih terena gdje je bitna estetika travnjaka. Poznatiji proizvođači ridera su Husquarna, MTD, Solo i Viking. Naročito popularna komunalna kosilica, premda se više ne proizvodi, je BCS 701.

Posebna kategorija su kosilice za specijalnu namjenu, npr. za košnju uspona i nagiba kao što su Grillo i AS motori.

Pored kosilica s vlastitim motorom, rotacione kosilice mogu biti izvedene kao traktorski priključak. Četiri su modela traktorske kosilice: kosilice s vertikalnim nožem ili više njih, kosilice s bubnjevima, kosilice s diskovima (tanjurima) i kosilice s rotoudaračima (malčeri).

Prvi model je najjednostavniji. Iz reduktora izlazi osovina ili više njih na koje se montiraju noževi ili nosači noževa. Visina košnje se na njima obično podešava umetanjem distanci na kotače. Izbacivanje pokošene trave iz radnog zahvata kosilice može biti bočno i stražnje. S obzirom na stranu kopčanja na traktor, mogu biti prednje i stražnje.

Bubnjaste kose imaju tzv. bubnjeve na čijim podnožjima se montiraju tzv. leteći noževi. Ti noževi nailaskom na prepreku "prokližu" te tako amortiziraju eventualne udarce. Bubnjevi se okreću brzinom 35-80 m/s. Visina košnje podešava se razmicanjem tanjura na kojem se nalaze noževi i bubnja. S obzirom na položaj reduktora, mogu biti centralne i bočne, a s obzirom na stranu kopčanja na traktor, prednje i stražnje. Za pogon je potrebno oko 20 KS po metru radnog zahvata. Bubnjaste kosilice su pogodne za teže uvjeta rada. Kao dodatni element, na bubnjaste i diskaste kosilice mogu biti ugrađeni valjci za gnječenje trave i stabljike (gnječilice). Funkcija valjka je da gnječi i usitnjava deblje travke i stabljike kako bi se ujednačilo vrijeme potrebno za sušenje cijele pokošene mase.

Diskaste kosilice su po principu rada slične bubnjastim, samo što su noževi montirani na diskovim (tanjurima) koji su poredani vodoravno na pri dnu terena na gredelju. S obzirom na položaj reduktora, mogu biti centralne i bočne, a s obzirom na stranu kopčanja na traktor, prednje i stražnje. Za pogon je potrebno oko 16 KS po metru radnog zahvata.

Malčeri ili kosilice s rotoudaračima su vrlo popularne kosilice. Princip rada je okretanje alatki montiranih na vodoravnu osovinu brzinom 25-30 m/s (2000 okr/min i više). Kao alatke mogu služiti Y-noževi, lopatice i čekići. Malčeri mogu biti predviđeni za različite namjene, pa prema tome, moglo bi se reći da postoje voćarsko-vinogradarski, poljski ili ratarski i šumarski malčeri. Za pogon malčera, potrebno je 15-20 KS po metru radnog zahvata.

Bitne osobine pri odabiru traktorske rotacione kosilice su namjena (osobine terena), radni zahvat, strana kopčanja, potrebna snaga traktora, položaj reduktora i mogućnost njegovog pomicanja u stranu (mehanički ili putem hidraulike), predviđena brzina reduktora, broj noževa ili drugih alatki i masa stroja radi transporta.