Strižne kosilice

Strižne kosilice rade na principu osciliranja kose lijevo-desno. Širina noževa je, uglavnom, standardna i iznosi 7,62 cm (3"). Moguće su tri različite gustoće češlja. Uobićajeno je da je širina prstiju jednaka širini noževa (7,62 cm). Na polugustom češlju, razmak između prstiju iznosi 5,80 cm, dok na gustom češlju razmak iznosi 3,81 cm. Što je gušći češalj, to je niža visina košnje.

Kosilice sa standardim razmakom između prstiju (7,62 cm) predviđene su košnju visoke trave i terena s neravninama. Srednji razmak je pogodan za terene s malo visoke trave, dok je gusti češalj učinkovit samo na učestalo održavanim terenima.Pored kosilice s prstima, postoje i grebeni bez prstiju (češlja), ali one zbog toga imaju dvostruke noževe.

Učinak košnje ovisi o nekoliko čimbenika. Osim ispravnog funkcioniranja mehanizma i dobre oštrine noževa, važna je širina radnog zahvata, brzina osciliranja kose (veći broj pomaka kose po metru daje veći učinak), brzina kretanja (sporije kretanje daje bolji učinak) te gustoća trave (gušća trava se teže kosi).

Za ispravan rad, strižne kosilice moraju biti centrirane. Kosilica je dobro centrirana ako se kosa pri radu kreće od sredine jednog duplog prsta do sredine drugog duplog prsta.

Strižne kosilice mogu biti traktorski priključci ili priključci za motokultivatore, te samostalne samohodne kosilice. Ove posljednje mogu biti manje i veće. O većih, najpoznatije su BCS 622, Olympia, Figaro, Bertolini 124 i Laverda. Dok se BCS 622 još uvijek proizvodi, ostale navedene kosilice su odavno izvan proizvodnje i problematične su zbog nedostatka rezervnih dijelova. Od manjih kosilica, naročito u zadnje vrijeme su sve učestalije Benassi i Meccanica Benassi koje su, također, problematične zbog slabe dostupnosti rezervnih dijelova u Hrvatskoj. Radni zahvat samostalnih samohodnih kosilica je obično 80-150 cm, a traktorskih 150-210 cm.